BAZA ZNANJA

Destilacija vodenom parom

autor u Prerada voća i povrća

Kod destilacije eteričnih ulja vodenom parom imamo sustav od dvije tekućine koje se međusobno ne miješaju, odnosno  tekućine se ponašaju kao da je svaka prisutna zasebno. To znači da svaka tekućina kod dane temperature uspostavlja vlastiti parcijalni tlak, a ukupni tlak je zbroj pojedinih parcijalnih tlakova. Ova činjenica ima vrlo važnu posljedicu jer prouzrokuje da smjesa tekućina koja se ne miješaju imaju nižu točku ključanja nego svaka pojedina. Na tom principu se temelji destilacija vodenom parom.

Destilacija vodenom parom se isplati i onda kada je udio u ukupnom tlaku komponente koja destilira s vodom mali, ako je molekularna masa dotične tvari veća za nekoliko puta od molekularne mase vode (npr. nitrobenzen).

Destilacija vodenom parom može se odvijati na tri načina:

    1. Destilacija vodom – u destilacijski kotao se stavi perforirana košara sa ljekovitim biljem i napuni se vodom. Ljekovito bilje može biti ili potopljeno ili može plivati na vodi što ovisi o gustoći. Voda se zatim zagrijava indirektno preko duplikatora do ključanja. Pare vode i eteričnog ulja isparavaju i kondenziraju se u kondenzatoru.
    2. Destilacija vodom i parom – u destilacijski kotao se stavi perforirana košara sa ljekovitim biljem a voda se napuni do razine dna kotla tako da voda nije u direktnom kontakru s bljekovitim biljem. Voda u dnu kotla se zagrijava indirektno preko duplikatora do ključanja. Pare vode prolaze kroz ljekovito bilje i destiliraju eterična ulja koje se zatim kondenziraju u kondenzatoru.
    3. Destilacija parom u užem smislu – u destilacijski kotao se stavi perforirana košara sa ljekovitim biljem i ispod košare se pušta vodena para koja destilira eterična ulja iz biljaka i zatim ta para ide na kondenzaciju u kondenzator.

Legenda: VP – vodena para; V – voda; B – ljekovito bilje; B + V – bilje i voda; K – kondenzat; PEU + V –pare eteričnog ulja i vode

Pri destilaciji vodom ljekovito bilje je stalno u kontaktu s vrelom vodom, pa se taj postupak koristi kod svih biljaka pogotovo ne kod biljaka koje sadrže saponifikante, sastojke koji su topivi u vodi ili ako imaju eterična ulja visokih vrelišta. Destilacijom parom se dobivaju eterična ulja višeg vrelišta. Postupak je ekonomičniji i primjenjuje se u većim pogonima, dobro je primjenjiv za usitnjene stabljike i lisnati materijal. Najveće se iskorištenje postiže destilacijom eteričnog ulja pregrijanom parom, ali moramo paziti zbog termičke nestabilnosti eteričnog ulja. Postupak je dobar za bilo koje bilje osim fino usitnjenog (praškastog) materijala kroz koji ara može oblikovati kanale kroz koje onda prođe sva para i ne destilira eterično ulje u ostalim dijelovima posude. Posebno se dobri rezultati postižu kod ulja visokog vrelišta. Kemijski nestabilna ulja visokog vrelišta dobivaju se destilacijom pregrijanom parom pod sniženim tlakom. Međutim, taj se postupak manje primjenjuje zbog kompliciranih uređaja za destilaciju i visoke cijene.

Pri svakom navedenom postupku dobivena smjesa para eteričnih ulja i vode kondenzira se u kondenzatoru, a eterična ulja se odvajaju od vode u florentinskoj boci.

Kod destilacije ljekovitog bilja vodenom parom moramo ostvariti kontakt između eteričnog ulja i ljekovitog bilja. Kontakt se ostvaruje kada se eterično ulje nalazi na površini bilja i zato se bilje prije destilacije usitnjava kako bi imalo što veću aktivnu površinu. Osim povećanja aktivne površine, smanjuje se i prijenos eteričnog ulja difuzijom kroz stanično tkivo što je veoma spor proces.

Ne usitnjavaju se svi dijelovi biljke što prvenstveno visi o strukturi pojedinog anatomskog dijela biljke. Pa tako cvjetove i listove ne moramo usitnjavati prije destilacije jer imaju tanke stanične stjenke koje su propusne za eterično ulje. Korijenje i stabljike se prije destilacije usitnjavaju čime se narušava stanična struktura i oslobađa eterično ulje.