BAZA ZNANJA

Kupina

autor u Prerada voća i povrća

Do nedavno uzgoj kupine (lat. Rubus fruticous) u Republici Hrvatskoj bio je sveden samo na iskorištavanje samoniklih vrsta. U novije vrijeme započelo se s kultiviranim uzgojem, tako da se kupina uzgaja u kontinentalnoj Hrvatskoj na malim plantažama korištenjem tradicionalnih tehnika uzgoja te uglavnom ručnog branja. U slavonskoj regiji egzistira i određeni broj ekoloških proizvođača kupina. Najčešće uzgajane vrste kupine u Hrvatskoj su “Thornless Logan”, “Thornfree”, “Black Satin” i “Tayberry”.

Kupina se od davnina koristi kao ljekovita biljka, a njezina ljekovita svojstva poznata su i cijenjena među brojnim narodima i civilizacijama kroz povijest. Autori antičkih djela o ljekovitom bilju, Teofrast, Dioskorid, Plinije i Galen, opisivali su njezino ljekovito djelovanje u svojim učenjima. Matthiolus, osobni liječnik cara Ferdinanda I., u svom djelu iz 1563. godine, također hvali kupinu. U to vrijeme ona je bila sastavnica skupocjenog pića moratum, pripremljenog od kupine, meda, vina i začina. Tijekom ratova listovi kupine služili su kao zamjena za ruski čaj, često i u fermentiranom stanju. Arapi su njezino lišće upotrebljavali kao afrodizijak, dok su Nijemci čajnu mješavinu lišća kupine, maline i šumske jagode koristili kao zamjenu za kineski čaj. U starim njemačkim knjigama nalaze se zapisi jedne grofice koja u svom dnevniku opisuje izlječenje kupinama1,2. Od tada do danas njezina se primjena nije promijenila, a posljednjih godina sve više znanstvene pozornosti kupina zaokuplja visokim udjelom nutritivnih i biološki aktivnih sastavnica ploda3.

Kupina, također, predstavlja bogat izvor biološki aktivnih tvari kao što su polifenoli (tanini, antocijanidini), vitamini topljivi u vodi (B skupine i C) i mastima (npr. karotena) te minerala: kalija, kalcija, magnezija, fosfora, željeza i bakra. U prehrani, ona se koristi kao svježe voće, smrznuta te u obliku prehrambenih proizvoda: sokova, sirupa, kompota, džemova, slatkog ili marmelade, vina i likera te voćnog octa.

prof. dr. sc. Darko Velić

_____

  1. Grlić, A. Cesarec, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb, 1986.
  2. Toplak Galle, Domaće ljekovito bilje, Mozaik knjiga, Zagreb, 2005.
  3. S. Siriwoharn, R.E. Wrolstad, Polyphenolic Composition of Marion and Evergreen Blackberries. J. Food Sci. 69, 233-240. 2004.