PITANJA I ODGOVORI

Ekološka ili organska poljoprivreda je poseban sustav održivoga gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu koji obuhvaća uzgoj bilja i životinja , proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu primarnih proizvoda, a uključuje sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane proizvodno tehnološke metode, zahvate i sustave, najpovoljnije koristeći plodnost tla i raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka, životinja i krajobraza, povećanje prinosa i otpornosti biljaka s pomoću prirodnih sila i zakona, uz propisanu uporabu gnojiva , sredstava za zaštitu bilja i životinja.
Ekološki proizvod označen je „znakom ekološkog proizvoda“, što je jedinstvena propisana oznaka proizvoda koji su proizvedeni u skladu sa Zakonom i propisima donesenima na temelju njega. Osnovna je svrha ekološke proizvodnje zaštita zdravlja i života ljudi, zaštita prirode i okoliša i zaštita potrošača. U stalnom razumijevanju prirodnih procesa teži se očuvanju prirode, posebno od kemijskih preparata, teških kovina i genetički modificiranih organizama i prema drugim načelima opisanim u zakonima i pravilnicima, sve radi očuvanja prirodnih resursa i ravnoteže.

Temeljni pravni akt koji regulira ekološku proizvodnju u Hrvatskoj je Zakon o  ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (NN 139/2010) – dalje: Zakon. Ekološka poljoprivreda regulirana je i Pravilnikom o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji NN 19/2016) kao i drugim propisima za pojedine proizvode ili postupke.  Ekološka proizvodnja, prema Zakonu, temelji se na sljedećim općim načelima:

Primjereno osmišljavanje i upravljanje biološkim procesima, temeljenim na ekološkim sustavima korištenjem prirodnih resursa primjenom metoda:
1. uporabe agrotehničkih, mehaničkih, fizikalnih, bioloških i biotehničkih mjera,
2. obrade poljoprivrednih kultura, uzgoja životinja ili proizvodnje u akvakulturi koja udovoljava načelima održivog ribolova,
3. koje isključuju korištenje GMO-a i proizvoda proizvedenih od ili s pomoću GMO-a s izuzećem veterinarsko-medicinskih proizvoda
4. procjene rizika i korištenje mjera predostrožnosti i prevencije, kada je to
primjereno.

Ograničeno korištenje vanjskih unosa. Ukoliko su vanjski unosi potrebni i ograničeni su na unose iz ekološke proizvodnje, prirodne tvari ili tvari dobivene prirodnim putem te prirodna mineralna gnojiva niske topljivosti. Strogo ograničeno korištenje kemijski sintetiziranih unosa izuzev iznimnih slučaja ukoliko odgovarajući postupci upravljanja ne postoje, nisu dostupni o na tržištu ili pridonose neprihvatljivom utjecaju na okoliš.

Samo registrirani ekološki proizvođač može svoj proizvod označavati eko markicom i koristiti sve ostale pogodnosti vezane za ekološku poljoprivredu.

Registriranje OPG-a

Da bi poljoprivredno gospodarstvo moglo registrirati dodatnu djelatnost mora, prije svega, biti kao OPG upisano u Upisnik  poljoprivrednih gospodarstava. Upis se obavlja u regionalnim uredima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) prema sjedištu OPG-a.

Usklađivanje proizvodnje s propisima o ekološkoj poljoprivredi

Da bi OPG postalo ekološki proizvođač, svoju proizvodnju mora uskladiti propisima o ekološkoj poljoprivredi  i poštivati načela ekološke proizvodnje. Cjeloviti popis propisa potražite na kraju članka. Usklađenost se provjerava prije izdavanja certifikata, ali i naknadno –  najmanje jednom godišnje OPG se mora podvrći inspekciji kako bi se provjerilo pridržava li se pravila za ekološke proizvodnje.

Upis u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji

OPG koji se želi baviti ekološkom proizvodnjom i svoje proizvode na tržištu označavati eko markicom, mora  biti upisano  u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Prvi korak pri upisu je odabir Nadzorne stanice koja će obaviti prvu inspekciju.

A) Postupak Nadzorne stanice
OPG se mora obratiti jednoj od Nadzornih stanica –   kontrolnih tijela ovlaštenih od strane Ministarstva poljoprivrede  koja će provesti prvu inspekciju.   Ako je rezultat inspekcije pozitivan, Nadzorna stanica dostavlja Ministarstvu poljoprivrede Zapisnik o prvoj stručnoj kontroli.

B)  Zahtjev za upis u Upisnik ekoloških poljoprivrednih proizvođača
Zahtjev za upis se predaje nadležnoj podružnici Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR). Obrazac zahtjeva za upis nalazi se u Prilogu II. Pravilnika o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Uz zahtjev treba priložiti:
–   zapisnik o obavljenoj stručnoj kontroli od strane ovlaštenog kontrolnog tijela;
–   70,00 kn pristojbe
Temeljem dostavljene dokumentacije Agencija za plaćanja izdaje rješenje o upisu u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji.

Izdavanje Potvrdnice

Ako su svi prethodni koraci uspješno završeni, OPG od ovlaštenog kontrolnog tijela  će zatražiti potvrdnicu (certifikat). Potvrdnicu/certifikat izdaje ovlašteno kontrolno tijelo.

Zahtjev za korištenje eko markice – znaka “Ekoproizvod”

Nakon dobivanja Potvrdnice / Certifikata, OPG će Ministarstvu  ppoljoprivrede podnijeti Zahtjev za pravo korištenja nacionalnog znaka za ekološki proizvod   “ekoproizvod”i eko znaka Europske unije.

Ekoznak Europske unije obvezan je pri označavanju, reklamiranju i prezentiranju ekoloških proizvoda a uz njega dopuštena je uporaba nacionalnog ekoznaka.

Izgled i način korištenja ekoznaka propisuje Pravilnik o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Eko znak, popularnu eko markicu, mogu koristiti samo proizvodi u cijelosti proizvedeni
po načelima ekološke proizvodnje. U prijelaznom razdoblju nije dozvoljena uporaba nacionalnog znaka za ekološki proizvod.

Kontrola i nadzor

Nad subjektima se obavlja inspekcija najmanje jednom godišnje kako bi se provjerilo pridržavaju li se pravila za ekološke proizvodnje. Stručnu kontrolu  provode kontrolna tijela ovlaštena od strane Ministarstva .

Ekološka proizvodnja usmjerena je održivom razvoju i očuvanju prirodnih resursa te u konačnici zdravijem i kvalitetnijem proizvodu. Ekološkim proizvođačima na raspolaganju su i brojni poticaji za ekološku poljoprivredi.

Ekološka poljoprivredna proizvodnja kontinuirano je pod nadzorom državnih institucija. Nadležno tijelo je Ministarstvo poljoprivrede koje predstavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove poljoprivrede te je odgovorno za organizaciju službenih kontrola u području ekološke poljoprivredne proizvodnje. Sukladno tome, Ministarstvo poljoprivrede ovlašćuje kontrolna odnosno certifikacijska tijela za provođenje stručnog nadzora, kontrole i certifikacije u području ekološke poljoprivrede, te im dodjeljuje jedinstveni  kodni broj.

Kontrolna tijela osiguravaju da se subjekti koji su pod njihovim kontrolnim sustavom prilikom svih segmenata uzgoja, prerade, označavanja,  skladištenja, distribucije i prodaje ekoloških proizvoda pridržavaju normi i načela o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji koji su definirani važećim zakonom i pravilnikom. Na toj osnovi, kontrolna tijela subjektu koji je u sustavu njihove stručne kontrole i koji u okviru svojih djelatnosti udovoljava zahtjevima propisane  zakonske regulative izdaju potvrdnicu ili certifikat.

Certifikat sadrži  osnovne podatke kao što su identitet subjekta, vrsta ili asortiman proizvoda, kao i rok valjanosti. Kontrolna tijela su obavezna provoditi redovitu kontrolu ekoloških proizvođača, a priroda i učestalost kontrola određuju se na temelju procjene rizika, pojave nepravilnosti i utvrđivanja sukladnosti. Ekološki proizvođači podliježu stručnoj kontroli najmanje jednom godišnje. Osim toga, kontrolna tijela (certifikacijska tijela) vode ažurirani popis s imenima i adresama ekoloških proizvođača pod svojom stručnom kontrolom kojeg svake godine predaju nadležnom tijelu odnosno Ministarstvu

U Republici Hrvatskoj su ovlaštena sljedeća kontrolna tijela:
BIOINSPEKT d.o.o – HR-EKO-01
web: http://www.bioinspekt.com, http://www.bioinspekt.hr
adresa: Đakovština 2, 31000 Osijek,
tel: 031/204-620

PRVA EKOLOŠKA STANICA – HR-EKO-02
web: http://www.prvaekoloska.hr/
adresa: Kuraltova 8, 10000 Zagreb,
tel: 01/2348-628

ZADRUGA AGRIBIOCERT – HR-EKO-03
web: http://www.agribiocert.hr
adresa: Veli dvor 11, 51513 Omišalj,
tel: 051/842-607

BIOTECHNICON d.o.o. – HR-EKO-04
web: http://www.biotechnicon.hr
adresa: Hrvatskih iseljenika 30, 21000 Split,
tel: 021/485-461

HRVATSKE ŠUME d.o.o. – HR-EKO-05
web: http://www.hrsume.hr
adresa: Ulica kneza Branimira 1, 10000 Zagreb,
tel: 01/480-4159

TRGO-INVEST d.o.o. – HR-EKO-06
web: http://www.binarnet.hr/trgo-invest
adresa: D. Rakovca 74, 35209 Bukovlje,
tel/fax: 035/276-119

AUSTRIA BIO GARANTIE d.o.o. – HR-EKO-07
web: http://www.abg.athttp://hr.abg-cert.com
adresa: Franje Punčeca 4, 40000 Čakovec,
tel/fax: 040/390-163

BUREAU VERITAS d.o.o. – HR-EKO- 08
web: http://www.bureauveritas.si
adresa: Linhartova 49a , 1000 Ljubljana, Slovenija
tel: +386 1 47 57 661, +386 1 47 57 638

EUROTALUS j.d.o.o. – HR-EKO-09
web: http://www.eurotalus.hr
adresa: Franje Hermana 16 H, 10000 Zagreb,
tel: 01/653-6033

EKO RAZVOJ d.o.o. – HR-EKO-10
web: http://www.ekorazvoj.hr
adresa: Vilajska ulica 19, 31000 Osijek
tel: 031/300-418

NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO DR. ANDRIJA ŠTAMPAR – HR- EKO-11
web: http://www.stampar.hr/hr
adresa: Mirogojska cesta 16, 10 000 Zagreb
tel: 01/ 4696-232

Proizvođači koji se žele preorijentirati ili započeti baviti ekološkom proizvodnjom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, na cijeloj proizvodnoj jedinici ili njezinom točno određenom dijelu, moraju prvo proći tzv. prijelazno razdoblje. 

Prijelazno razdoblje predstavlja period od početka proizvodnje prema ekološkim standardima do dobivanja statusa ekoloških proizvoda.

Ono započinje prvim stručnim nadzorom, kojim se utvrđuje početno stanje na proizvodnoj jedinici i sposobnost jedinice da udovolji svim standardima. Iako se proizvodi ne mogu odmah deklarirati kao ekološki, od datuma potpisivanja ugovora ekološki subjekt je obavezan zadovoljavati propise ekološke proizvodnje.

Tijekom prijelaznog razdoblja cijelu proizvodnju treba usuglasiti sa svim stavkama iz zakona i pravilnika za ekološku poljoprivredu  te zbog toga ono predstavlja  i najteže
razdoblje eko-gospodarenja. Potrebne su godine prije nego li se ovlada problemima, a istovremeno aktiviraju željeni biološki procesi i postigne sklad među elementima gospodarstva.

Pod posebnim uvjetima, prijelazno razdoblje može se skratiti, a za skraćivanje prijelaznog razdoblja potrebno je podnijeti:

A)  Zahtjev za skraćivanje prijelaznog razdoblja dostupan na linku: http://goo.gl/jQ3tYm.

B) pisano obrazloženje za skraćenje prijelaznog razdoblja;

C) mišljenje i zapisnik o obavljenoj stručnoj kontroli od strane ovlaštenog kontrolnog tijela;

D) rezultate analize ostataka sredstava za zaštitu bilja na ARKOD parcelama za koje se traži skraćenje prijelaznog razdoblja.

Odluku o skraćenju donosi Ministar poljoprivrede.

Završetak prijelaznog razdoblja potvrđuje se ponovnim stručnim nadzorom, nakon čega subjekt odnosno proizvodna jedinica dobiva pravo na označavanje svojih proizvoda eko znakom koji je propisan  Pravilnikom o ekološkoj proizvodnji koji je dostupan na službenim stranicama Ministarstva poljoprivrede ili na sljedećem linku http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_86_1929.html

Sukladno posebnim propisima u ekološkoj poljoprivredi su dozvoljena sljedeća sredstva za zaštitu bilja;

Dozvoljava se još i vodeno staklo, kameno brašno, etilni alkohol, diatomejska zemlja i kava (ekstrakt korijena biljke Piper methysticum).

Kod proizvodnje povrća u zatvorenom prostoru dozvoljena je samo fizikalna sterilizacija tla.

Zbog oštrih ograničenja primjene SZB, za ekološke proizvode se propisuju nešto blaži standardi kvalitete. Tolerira se veći postotak oštećenja lišća, postojanje mrlja i sl. jer se time ne smanjuje kvaliteta proizvoda već samo kakvoća određena izgledom.

Tvrtka Lokvina d.o.o. obrađuje desetak hektara zemljišta u Istarskoj županiji, gdje radi na osnivanju ogledne farme na kojoj će se moći upoznati ekološka poljoprivredna proizvodnja u praksi, uz korištenje biodinamičkih načela. U RH ekološki uzgojeno sjeme možete nabaviti u Lokvini d.o.o. sa sjedištem u Pazinu. U ponudi imaju sjeme povrća različitih kultivara otvorene polinacije talijanskog proizvođača Bioseme, austrijskog Reinsaat, slovenskog Amarant, švicarskog Sativa i njemačkog Bingenheimersaatgut. Proizvođači su male tvrtke ili zadruge s brojnim kooperantima te malim poljoprivrednicima. U ekološkoj poljoprivredi iznimno je važno koristiti sve prirodne mogućnosti kako bi se postiglo zdravlje tla i biljaka. Uz plodored, korištenje pripravaka i gnojiva dozvoljenih u ekološkoj poljoprivredi, povećavanja količine humusa u tlu, može se upotrijebiti i ekološki uzgojeno sjemenje, kako bi se uzgojile biljke otpornije na bolesti i štetnike te osigurali više prinose i bolju kvalitetu proizvoda.
Ekološko sjemenarstvo posebno je zahtjevna grana proizvodnje, a sortiment bi se trebao razlikovati od onoga za konvencionalnu proizvodnju. Na prvom mjestu tu su razlike u visokim zahtjevima prema prirodnoj otpornosti na bolesti i štetnike i na prilagođenost lokalnim uvjetima. Važnost energije klijanja i klijavosti u ekološkoj proizvodnji je mnogo veća nego u konvencionalnoj proizvodnji. Dobra obrada zemljišta je vrlo važna kada je u pitanju uzgoj povrća za sjeme. Zemljište ne bi smjelo biti zakorovljeno jer je korov teško suzbiti na ekološki način, a ono će smanjiti čistoću sjemena pa time i prinos i kvalitetu. U ekološkoj proizvodnji sjemena vrlo je važna kontrola korova, ali i štetočina koje predstavljaju veliki problem u ekološkoj proizvodnji.
Hibrid F1 je generacija nastala prirodnim ili ciljanim putem te može biti ekološki uzgojen. GMO ne nastaje prirodnim putem i u RH nije dozvoljen.
Eko certifikat je garancija da je proizvod proizveden sukladno propisima o ekološkoj proizvodnji i da  zadovoljava sve uvjete propisane direktivama EU i nacionalnim zakonima o ekološkoj proizvodnji. Certifikat jamči poštivanje ekoloških načela uzgoja, proizvodnje, prerade i pakiranja proizvoda. Certifikat ili potvrdnicu izdaju ovlaštena kontrolna tijela na temelju provedene kontrole koja je obavezna jednom godišnje. Inspektor na dogovoreni termin dolazi u nadzor, predstavlja se i objašnjava tijek postupka ekološkog nadzora. Nadzor se provodi na temelju kontrolne liste za nadzor, a sve jedinice se pregledavaju u pratnji odgovorne osobe. Inspektor dokumentira rezultat nadzora i priprema izvješće koje daje na potpis odgovornoj osobi subjekta. Nadzorno izvješće smatra se prihvaćenim ako  u roku od 14 dana subjekt nije poslao pismeni prigovor. Ako su ispunjeni svi zahtjevi za certifikaciju i nisu utvrđene nikakve nepravilnosti, izdaje se potvrdnica ili certifikat.

Broj dokumenta
Ime i adresu subjekta:
Glavnu djelatnost subjekta (proizvođač, prerađivač, uvoznik…)

Skupine proizvoda/djelatnosti sa trenutnim statusom:
Biljke i biljni proizvodi: Ekološki uzgoj / prijelazno razdoblje / neekološki
uzgoj u kojem se odvija paralelni uzgoj
Stoka i stočni proizvodi:
Prerađeni proizvodi:

Valjanost:
Biljni proizvodi …od … do …
Stočni proizvodi … od … do
Prerađeni proizvodi … od … do

Datum kontrole:
Ovaj dokument izdan je na temelju članka 29. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 834/2007 i Uredbe (EZ) br. 889/2008. Navedeni subjekt svoje je djelatnosti podvrgao kontroli i zadovoljava zahtjeve utvrđene u navedenim uredbama.

Ime, adresu i kodni broj kontrolnog tijela:
Datum, mjesto:
Potpis u ime kontrolnog tijela ili nadležnog tijela kao izdavatelja:

To su proizvodi koji bi se trebali proizvoditi uz primjenu postupaka prerade koji jamče očuvanje ekološke cjelovitosti i bitna svojstva proizvoda kroz sve faze proizvodnog lanca. Prerađenu bi hranu trebalo označiti kao ekološku samo ako su ekološki svi ili gotovo svi sastojci poljoprivrednog podrijetla.

Pravna ili fizička osoba koja ekološke proizvode gospodarski proizvodi, prerađuje, odnosno njima trguje, a upisana je u Upisnik proizvođača u ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Poljoprivreda je jedan od najstarijih čovjekovih zanata i možemo ju podijeliti na konvencionalnu i ekološku poljoprivredu. Još od davnina, ljudi su birali i međusobno križali pojedine biljne i životinjske vrste kako bi dobili što otporniju i bolju vrstu. U današnje vrijeme to se može postići bržim i učinkovitijim načinom – laboratorijskim tehnikama, prilikom kojih su nastali razni GMO organizmi i time unaprijedili konvencionalnu poljoprivredu. Genetičkim modificiranim organizmima (GMO) izmjenjen je DNK (izrezan ili ubačen novi dio gena drugih vrsta) kako bi se neko njihovo svojstvo promijenilo.

Što to znači za poljoprivredu? Zbog genetičkog inženjerstva postoje npr. rajčice s odgođenim zrenjem kako ne bi propale u transportu, razne biljke otporne na štetočine, herbicide, biljke s bržim rastom ili u sebi nose razna cjepiva, bolji okus neke hrane koju npr. djeca teže jedu (brokula, špinat, i sl.)… Ukupno je poznato 16 genetski modificiranih kultura, a neke od njih su: kukuruz, soja, pamuk, rajčica, krumpir i dr.

Iako prednosti ovog načina poljoprivrede postoje, pitanje je koliko GMO proizvodi utječu na zdravlje. Gledajući već od ranog razdoblja, šteta koju GMO biljka može učiniti je enormna. Postoji mogućnost da se geni GMO biljke, koja je otporna na štetočine, herbicide i bolesti, prošire na starosjedilačke biljke – time možemo na primjer dobiti veoma otporan korov za čije uništavanje bi nam bilo potrebno još više pesticida što bi u konačnici dodatno onečistilo okoliš. Također, takvi geni mogu utjecati i na dobre insekte, ne samo na štetočine, čime se utječe na bioraznolikost vrsta u prirodi. S druge strane, pelud GMO biljaka se može proširiti na biljke organskog porijekla i time uništiti sav trud eko uzgajivača. Geni GMO organizama, i biljaka i životinja, se također mogu naći i na našem stolu. Mi ne možemo znati kakve kemikalije unosimo u naš organizam tim putem, ali ono u što je upitno jest njihova štetnost i moguće posljedice na zdravlje čovjeka. A ono najgore od svega, GMO proizvodi većinom nemaju nikakvu oznaku, tako da ljudi zapravo niti ne znaju što točno jedu.

Za razliku od konvencionalne, ekološka poljoprivreda oblik je poljoprivrede koja obuhvaća uzgoj životinja i bilja, odnosno proizvodnju hrane i sirovina poštujući
ekološku, gospodarsku i društvenu perspektivu kojim se nastoji iskorisiti plodnost tla, raspoloživost vode, prirodna svostva biljaka, životinja i prirode bez ikakvog štetnog utjecaja na okoliš.

Zašto eko poljoprivreda? Svrha ekološke proizvodnje je zaštita zdravlja i života ljudi, prirode i okoliša te potrošača. U eko poljoprivredi se koristi malo ili nimalo pesticida, herbicida i sličnih proizvoda, smanjuje se potrošnja energije kao i umjetnih gnojiva čime se spriječava još veće onečišćenja okoliša. Ekološki uzgojena hrana ima bolji i prirodniji okus, te sadrži više vitamina, minerala i ostalih potrebnih tvari za jačanje
imunološkog sustava čovjeka.

Što se tiče načina uzgoja, radnici rade u sigurnim uvjetima ne izlažući se opasnim
kemikalijama, kao što se ni krajnjeg korisnika eko proizvoda ne izlaže GMO utjecaju. Ekološkom poljoprivredom dobivamo eko proizvode, koji su zakonom odobreni od strane Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, te označeni znakom “ekološkog proizvoda” odnosno cvijetom. U Hrvatskoj je eko proizvodnja tek u svom začetku jer poljoprovrednici dovoljno upoznati s zakonitostima takvog načina uzgoja. Budući da potražnja za eko proizvodima u Hrvatskoj stalno raste,važno je obratiti pažnju na ekološki način uzgoja hrane – jer jedući nutritivno bogatu hranu naš život postaje kvalitetniji i bogatiji.

Željka Vrebac

U pogledu ekološkog gospodarstva i njegove proizvodne i ekonomske uspješnosti moramo ga gledati kao zatvorenu cjelinu koji je sastavljen od nekoliko elemenata tako da se svaka kvalitativna ili kvantitativna promjena jednog elementa odražava na cjelinu.
Najvažnija značajka ekološkog gospodarstva je načelo nedjeljivosti i jedinstva biljne i stočarske proizvodnje. U praksi ostatak biljne proizvodnje služi za ishranu stoke dok se izmet stoke koristi kao gnojivo za biljnu proizvodnju, ovo je jedan pojednostavljeni primjer inače vrlo suptilnog i korisnog upravljanja elementima ekološkog poljoprivrednog gospodarstva.
Pri organizaciji ekološkog gospodarstva cilj je da svi elementi imaju svoj smisao i da se skladno prožimaju i nadopunjuju. U takvim uvjetima gospodarstvo postaje harmonična cjelina otporna na prirodne i ekonomske stresove.

Svako poljoprivredno gospodarstvo ima različita obilježja koja utječu na njegovu proizvodnju i vrstu proizvodnje, koja su uvjetovana s različitim čimbenicima:

  • Prirodni čimbenici

U ovu skupinu spadaju prosječne temperature, klima tijekom godine, nadmorska visina, reljefna obilježja, plodnost tla, struktura tla, mikroklime, dostupnost vode.

Većinu prirodnih čimbenika je nemoguće promijeniti zato je poželjno promišljanje gdje i što proizvoditi kako bi se izvukao maksimum uz minimalni napor

  • Organizacijski čimbenici

Nakon što smo utvrdili prirodne čimbenike, važno je baviti se organizacijom poljoprivrednog gospodarstva od planiranja plodoreda, organizacije ishrane životinja, smještaj i recikliranje otpada, zaštita bilja, struktura i organizacija radne snage

  • Ekonomski čimbenici

Svako poljoprivredno gospodarstvo mora voditi računa o ekonomskom aspektu koji podrazumijevaju troškove proizvodnje, cijena proizvoda, trošak radne snage, amortizacija radnih strojeva

Cilj u masovnoj proizvodnji hrane je uspostaviti trajne poljoprivredne ekosustave koji svoje funkcije mogu obavljati bez ili uz minimalno uplitanje ljudi. Najoptimalniji poljoprivredi sustav koji maksimalno koristi sunčevu energiju, optimalno vlagu, mikroklimu i biologiju pretvarajući ekosustav u proizvode za ishranu ljudi i drugih živih bića. U osnovi sve se svodi na hvatanje, skladištenje i prijenos energije i hranjivih tvari te ovdje nam ključnu ulogu igra živi svijet na tlu i iznad njega. Samo su živi procesi regenerativni jer samo život rađa život. Naš opstanak na planetu ovisi o našoj sposobnosti da uskladimo odnos s životnim silama i uspostavimo partnerstvo s biološkim procesima. Naši dosadašnji napori da zamijenimo biološke procese kemijskim, mehaničkim i inženjerskim rješenjima su završila katastrofom za ljude, tlo, okoliš i bio raznolikost.

Uzgoj hrane bez upotrebe agrokemikalija zahtjeva postupak regeneracije i revitalizacije tla. Potrebno je utvrditi u kakvom je stanju tlo uz pomoć testova koji nam pokazuju što nam od organizama tla nedostaje, također je bitno kemijskom analizom utvrditi stanje tla.

Nakon dobivenih podataka apliciramo sredstva za korisne mikroorganizme kao što su kompost, kompost čajevi ili efektivni mikroorganizmi. Kako bi održali stanište aerobnim  i bogatim hranjivim tvarima trebamo naglasak staviti na zelenu gnojidbu, pokrov i malčiranje.

Pravila brige o tlu podrazumijevaju pravilno gospodarenje poljoprivrednim ekosustavom, održavanje života u tlu, primjena tehnika poljodjelstva lokalnom krajoliku, podržavanje ciklusa kruženja i sekvestracije ugljika.

Alati i tehnike brige o tlu:

  • Razvijati duboki korijenski sustav
  • Njegovati simbiozu biljaka i mikroorganizama
  • Uvijek ostavljati pokrov na tlu
  • Izgraditi dubinu plodnog sloja
  • Koristiti dinamičke akumulatore
  • Spriječiti ispiranje hranjivih tvari i eroziju tla
  • Sprečavanje zbijanja tla
  • Smanjiti uznemiravanje površinskog sloja
  • Kombinirati poljoprivredno – šumarske sustave

Povećati agro bioraznolikost

Poljoprivredni sektor nudi rješenja u ublažavanju klimatskih promjena kroz vezivanje i pohranjivanje atmosferskog ugljika u tlo ciljanim povećanjem gljiva i bakterija u tlu, te kombinacijom prikladnih obnavljajućih praksi ekoloških poljoprivrednih sustava. Ako se osvrnemo na poljoprivredu kao klimatski pametnu djelatnost nužnu za održavanje života moramo dopustiti da evolucijski prilagođene uloge biljaka i mikroorganizmi odrade svoja prirodna zaduženja jer samo u takvim uvjetima počinjemo pohranjivati ugljik u tlo i doprinosimo oporavku klime. Ekosustav nam pruža usluge oprašivanja, proizvodnje kisika, tvorbe tla, pročišćavanja vode, reguliranja klime, zaštite erozije te ljudi koriste upravo ekosustav i vrlo je bitno da to čine održivi način.

Prijevoz mesa se obavlja prijevoznim sredstvom koji posjeduje rashladni uređaj koji osigurava zakonom propisane temperature za pojedine grupe proizvoda. Meso i mesni proizvodi se mogu prevoziti u istom prijevoznom sredstvu ako su svrstani po vrstama, posebno upakirani, imaju ugrađene pregrade koje sprečavaju kontaminaciju i širenje mirisa te u kojima je omogućeno strujanje ohlađenog zraka.

Vozila moraju imati mogućnost kontrole temperature putem termografske slike.

Stupnjevi ohlađenosti i smrzavanja:

  • Ohlađeno meso, perad i divljač do 0°C do +4°C
  • Ohlađeni mesni kuhani i bareni proizvodi do +4°C
  • Ohlađene iznutrice i jestivi dijelovi do +3°C
  • Smrznuto meso -12°C

Duboko smrznuto meso -18°C

LOT broj je identifikacija koju proizvođač dodjeljuje svom proizvodu koji ima svoje specifičnosti npr. „crni pinot, berba 2012 g., južni vinograd“ S LOT brojem proizvođač lakše vrši kontrolu kvalitete i pomaže mu kao kontrolna oznaka radi lakšeg snalaženja oko logističkih izazova kao što su pakiranje, prijevoz, prodaja. Trendovi u trgovini, unutarnja organizacija, kao i zakonske obaveze uvjetuju određenim tvrtkama striktno praćenje serijskih brojeva, LOT brojeva ili datuma isteka valjanosti. Cilj je postići sljedivost kao sposobnost identificiranja neposrednog dobavljača i neposrednog primatelja robe ili dijela robe, a u slučaju serijskih brojeva, servisne/jamstvene odgovornosti za prodanu robu.

Izvori:
Lokvina, Agroklub, Savjetodavna služba, Juraj Bučević, Željka Vrebac