BAZA ZNANJA

Erozija poljoprivrednih tala

autor u Ekološka poljoprivreda

Erozija tla (s poljoprivredno-proizvodnog stajališta) je proces odnošenja čestica s poljoprivrednih površina vodom i vjetrom, zbog čega se ubraja u jedan od najsnažnijih degradirajućih elemenata u prirodi. Procesi erozije poljoprivrednih tala u potpunosti su štetni, a sve njene negativne implikacije očituju se u nekoliko osnovnih činjenica. Kao najvažnije se navodi odnošenje površinskog sloja tla, ali i čitav niz negativnosti koji nastaju uslijed smanjenja sadržaja humusa. Zatim, procesi nastanka novog tla u načelu su puno sporiji u usporedbi s erozijom. Erozija degradira tlo na kojem započinje, vodu koja ju uzrokuje i u konačnici površinu na kojoj se erodirani materijal taloži. Erodirano tlo, osim izravnih i uočljivih šteta na samom poljoprivrednom tlu štete čini i onečišćujući rijeke, jezera i mora (pesticidi, visoka koncentracija hraniva itd.). Tako je erodirano tlo najveći svjetski polutant površinske vode, a računa se da se svake godine u svjetske oceane slije preko 20 milijardi tona erozijskog materijala.

Čimbenici koji utječu na stupanj erozije tla jesu oborine (vrsta i intenzitet), površinsko otjecanje (otplavljivanje), vjetar, tlo, nagib terena, biljni materijal i prisutnost odnosno odsutnost mjera zaštite tla. Sam proces erozije se odvija u tri faze:

  • odvajanje pojedinih čestica od mase tla,
  • prenošenje erozijskog materijala (vodom i vjetrom),
  • taloženje.

Principijelno, na nagnutim terenima veći degradacijski efekt ima vodena erozija, dok je u ravničarskom prostoru dominantna vjetrena erozija. Stupanj gubitka tla obično se izražava u jedinicama mase ili volumena po jedinici površine u jedinici vremena. Erozija tla vodom može se podijeliti u nekoliko osnovnih grupa:

– erozija tla nastala udarom kišnih kapi

– erozija tla pod utjecajem otplavljivanja

– međubrazna erozija

– brazdasta erozija

– jaružna ili bujična erozija

Jedan od glavnih uzročnika erozije tla je izraženi reljef zbog čega obrada poljoprivrednih tla mora uvažavati osnovne principe shodno podjeli površina prema reljefu. Tako se, npr., intenzivna obrada tla, odnosno njegovo intenzivno korištenje treba obavljati do nagiba terena od 3o. Na nagibu od 3-7o obrada tla se mora obavljati po izohipsama, a uzgoj ratarskih kultura treba obavljati u pravilnom plodoredu i sjetvom u trake. Na nagibu terena od 7-15o potrebno je praviti terase na kojima se pretežito uzgajaju drvenaste kulture. Na površinama s nagibom većim od 15o najčešće se nalaze permanentni travnjaci i šume.

Mjere borbe protiv erozije su u pravilu vrlo skupe i složene, pa se često puta upravo zbog ovih razloga i ne provode. Tlo je neobnovljivi i nezamjenjivi prirodni resurs zbog čega za njegovo očuvanje niti jedna mjera ne bi smjela biti preskupa.

U slučaju izostanka specifičnih zahvata borbe protiv erozije (a koje su najčešće vrlo zahtjevne i skupe), redovne mjere gospodarenja poljoprivrednim tlom nisu dostatne da u potpunosti zaustave ove negativne procese, ali ih mogu u velikoj mjeri ublažiti.

Glavni aspekti tih mjera jesu:

  • upotreba konturne obrade tla
  • zatravljivanje pojaseva između obrađenih površina
  • kontinuirana izmjena uzgajanih biljaka na površini
  • obogaćivanje tla humusom (formiranje organo-mineralnog kompleksa)
  • izbjegavanje prekomjernog gaženja tla poljoprivrednom mehanizacijom
  • podržavanje biološke raznolikosti sjetvom kultura u konsocijaciji
  • konzervacija vlažnih tala

Vjetrena erozija kontinentalnog dijela Hrvatske nema toliki značaj kao vodena erozija, mada se zadnjih godina (prema nekim istraživačima), učestalost i intenzitet vjetra drastično povećala, što znači da i eolska erozija dobiva na značaju. Postoji nekoliko osnovnih pravila u borbi protiv erozije vjetrom, a to su: 1-kontinuirani vegetacijski pokrivač; 2-skraćivanje dužine polja u smjeru dominantnih vjetrova; 3-formiranje stabilnih strukturnih agregata tla; 4-održavanje površine tla neravnom; 5-održavanje prirodnih prepreka u smjeru kretanja dominantnih vjetrova (živice, šumarci itd.).

Prof. dr. sc. Danijel Jug