BAZA ZNANJA

Organska tvar tla

autor u Ekološka poljoprivreda

Organska tvar tla je jedan od brojnih pokazatelja (indikatora) kvalitete tla, a ubraja se među najvažnije. Organska tvar je frakcija tla koju čine sve organske komponente koje su nekada bile žive, odnosno koje su manje ili više raspadnute (u širem poimanju, organsku tvar čine i živi organizmi tla). U navedeno se ubrajaju nadzemni i podzemni ostaci biljaka, ostatci životinja te ostaci makro- i mikroorganizama. Dobro i u potpunosti razgrađena organska tvar tla čini humus, materijal tamno-smeđe boje, porozan, spužvast i ugodnog mirisa na tlo. U većini poljoprivrednih tala svijeta, pa tako i kod nas, sadržaj organske tvari je manji od 5% volumno. Tako je količina organske tvari u odnosu na ostale komponente (frakcije) tla (mineralni dio, voda, zrak), relativno mala, ali je njena uloga nezamjenjiva u životu tla, a time i života na Zemlji.

Organska tvar tla nastaje na slijedeći način: biljke i mikroorganizmi vrše organsku produkciju (asimilaciju) koristeći energiju sunca, ugljikovog dioksida i dušika iz atmosfere i vode iz tla. Organska tvar tla nastaje kruženjem tih (ali drugih) organskih sastavnica preko biljaka i životinja koje dalje razgrađuju mikroorganizmi u tlu. Proces oslobađanja hranjivih elemenata putem mikroorganizama u tlu (primjerice bakterije, gljive, aktinomicete, gujavice) naziva se mineralizacija, a procesom mobilizacije ovi elementi postaju pristupačni biljkama.

Organska tvar je esencijalna (životno važna i nezamjenjiva) komponenta tla iz nekoliko osnovnih razloga:

  • osigurava ugljik i izvor je energije za mikroorganizme,
  • stabilizira i povezuje čestice tla, reducirajući negativne učinke erozije, stvaranje pokorice i sl.,
  • pomaže biljkama u rastu poboljšavajući sposobnost tla za zadržavanje i transmisiju zraka i vode,
  • “sprema” i opskrbljuje biljke i organizme tla hranivima koji su neophodni za njihov rast (dušik, fosfor, kalij, sumpor…),
  • zadržava hraniva osiguravajući kationski i anionski izmjenjivački kapacitet,
  • održava tlo u rahlom stanju, odnosno sprječava njegovo zbijanje,
  • održava tlo u rastresitijem (suho tlo) i manje ljepljivom stanju (vlažno tlo) te pogodnijem za obradu,
  • zadržava (akumulira) ugljik iz atmosfere i drugih izvora,
  • smanjuje negativne utjecaje iz okoliša, primjerice pesticida, teških metala i mnogih drugih polutanata.

Organska tvar također olakšava provedbe zahvata obrade tla, smanjuje stvaranje pokorice, povećava i olakšava infiltraciju vode, smanjuje odnošenje tla erozijom (vodom i/ili vjetrom) i olakšava ukorjenjivanje i proliferaciju korijenja biljaka.

Prof. dr. sc. Danijel Jug