BAZA ZNANJA

Plodored

autor u Ekološka poljoprivreda

Plodored predstavlja jedan od načina korištenja tla, odnosno jedan od mogućih načina uzgoja biljaka u jednom od sustava biljne proizvodnje. Prema manje opširnoj definiciji plodored predstavlja pravilnu prostornu i vremensku izmjenu usjeva na nekoj poljoprivrednoj proizvodnoj površini. Plodored se prvenstveno primjenjuje s ciljem zamjene i uspostave prirodne biološke ravnoteže fitocenoza, budući da je odavno poznato kako se prinosi u ponovljenoj sjetvi (monoprodukcija) smanjuju.

Osnovni biljno-uzgojni elementi koji čine plodored jesu:

  • vremenska izmjena kultura ili plodosmjena,
  • prostorna izmjena kultura ili poljosmjena (rotacija, ophodnja),
  • odmor tla (ugar).

Primjer plodosmjene (izmjena usjeva na istoj površini u nizu godina – 4-godišnji primjer):

  1. godina – pšenica
  2. godina – šećerna repa
  3. godina – kukuruz
  4. godina – soja

Primjer poljosmjene (rotacija ili ophodnja usjeva u prostoru, s polja na polje): za razliku od prethodno navedene plodosmjene gdje četiri kulture na istoj površini smjenjuju u nizu godina, za poljosmjenu moramo istu tu površinu podijeliti na četiri dijela (odnosno ¼ + ¼ + ¼ + ¼), kako bi svake godine uzgajali sve četiri kulture. Navedene kulture se rotiraju u polju, tj. svake slijedeće godine kulture se pomiču prema zacrtanoj plodosmjeni.

Ugar se nekada primjenjivao u tradicionalnoj poljoprivredi kako bi se tlo “odmorilo”, a oranica se ostavljala neposijana ili neobrađena. Razlog ovome je bilo nakupljanje humusa i dušika, te suzbijanje štetnih pojava u tlu – “umornosti tla”. U intenzivnoj konvencionalnoj poljoprivredi (uz visoku razinu primjene gnojiva i fitozaštitnih sredstava) i sa sve većim potrebama za hranom, ovakav pristup “odmoru tla” nije prihvatljiv. U praksi se osim termina ugar još sreću:

parlog – za razliku od ugara koji se ne sije jednu, parlog se ne sije 2-3 ili više godina,

pravi jalovi ugar – niti se obrađuje, niti sije,

crni ugar – obrađuje se, ali se ne sije,

jalovi ugar može biti:

  1. kasni jalovi ugar, npr. kad se iza strnih žitarica ne obrađuje i ne sije do ljeta slijedeće godine,
  2. rani jalovi ugar– iza strnih žitarica tlo se ne obrađuje i ne sije do proljeća,

zeleni ugar – kad se površina zasijava sideratom, što ustvari i nije ugar, ali je naziv ostao zbog tradicionalnih razloga.

Osnovni razlozi uvođenja/primjene plodoreda mogu se podijeliti na biološki, agrotehnički i organizacijsko-ekonomski, a svaki od njih predstavlja razlog koji opravdava primjenu plodoreda u usporedbi s uzgojem kultura u monoprodukciji. Pri kreiranju plodoreda postoje određena pravila kojih se treba pridržavati. Ta pravila su “posljedica” mnogih agroekoloških čimbenika, koji izravno i neizravno utječu na pravilan izbor plodoreda.

Prof. dr. sc. Danijel Jug