BAZA ZNANJA

Poljoprivreda i klimatske promjene

autor u Ekološka poljoprivreda

Poljoprivredna proizvodnja s ciljem proizvodnje hrane, jedna je od najznačajnijih i neizostavnih ljudskih djelatnosti. Iako je njena važnost u proizvodnji hrane neupitna, poljoprivrednom se proizvodnjom ispuštaju se ogromne količine stakleničkih plinova. Računa se da poljoprivreda u ukupnom onečišćenju okoliša sudjeluje s čak 20-30%. Intenzivnom obradom tla, svake se godine oslobađaju ogromne količine CO2 u atmosferu. Ovaj ugljični dioksid nastaje razgradnjom organske tvari tla. Poznato je da su poljoprivredna tla na svjetskoj razni iz godine u godinu sve siromašnija, odnosno da su sa sve manje organske tvari (humusa).

Uslijed ovog, ali i drugih antropogenih procesa dolazi do velikih mjesnih mikroklimatskih promjena, ali i globalnih planetarnih promjena klime. Ove promjene utječu prvenstveno i najviše na hidrološki ciklus, što pak utječe na plodnost poljoprivrednih tala. Suvremena (industrijalizirana) stočarska proizvodnja, s velikim udjelom visoko koncentriranih pripravaka u njihovoj ishrani, također se ubraja u velike onečišćivače atmosfere. Njihov utjecaj očituje se u stvaranju velike količine plinova, a prvenstveno metana, koji nastaje kao rezultat prehrane. Negativan utjecaj stočarstva na onečišćenje atmosfere i okoliša općenito (npr. kvaliteta vode i kvaliteta zraka), još se više pojačava činjenicom da su stočne farme organizirane tako da se veći broj grla stoke koncentrira na jednom mjestu. U ovom se slučaju onečišćenje jače reflektira na manjem, lokalnom ili regionalnom području, pa se često izgubi iz vida i šire globalno značenje. Prema izvješćima Ujedinjenih Naroda globalno zatopljenje prijeti poljoprivrednom katastrofom, a pretpostavlja se da će se broj ljudi koji žive u sušnim područjima popeti na 3 milijarde, sa sadašnjih 800 milijuna.

Mogu li se biljke i životinje prilagoditi globalnom zatopljenju

U stavu o prilagodbi biljaka i životinja na globalne klimatske promjene postoje oprečna mišljenja znanstvenika. Jedni govore da su se biljne i životinjske vrste već prilagodile izvjesnim klimatskim promjenama, a da je izumiranje vrsta prirodni evolucijski ciklus. Međutim, ipak je veći i najveći broj onih znanstvenika koji govore da će doći do velikih pa čak i drastičnih promjena u biljnom i životinjskom svijetu.

U dužem vremenskom razdoblju, klimatske promjene na poljoprivredu mogu utjecati na nekoliko načina:

  • Produktivnost – s aspekta kvalitete i kvantitete.
  • Poljoprivredna proizvodnja – promjena načina korištenja vode (navodnjavanje) i poljoprivrednih inputa, kao što su herbicidi, insekticidi i gnojiva.
  • Utjecaj na okoliš – posebice u odnosu na frekvenciju i intenzitet drenaže tla (posebice ispiranje dušika), erozija tla, redukcija kulturnih vrsta.
  • Ruralna područja – gubitak poljoprivrednih površina za obradu i uzgoj biljaka.
  • Adaptacija – organizmi mogu postati manje ili više konkurentni, ovisno o čovjekovoj sposobnosti kreiranja konkurentnijih kulturnih (biljnih) vrsta, na različite stresne uvjete, kao što su: prevlažna staništa ili poplave, otpornost na slana tla, otpornost na bolesti i slično.

Većina poljoprivrednih stručnjaka vjeruje kako će uslijed klimatskih promjena poljoprivreda uglavnom biti zahvaćena snažno i brzo, odnosno te promjene neće ići polako i postepeno kako se događaju klimatske promjene. Ako ta promjena ipak bude postepena, možda će ostati dosta vremena za prilagodbu biljaka i životinja na nove i nepovoljnije uvjete za njihov rast i razvoj. Brze klimatske promjene, dakako, mogu naštetiti poljoprivredi u mnogim zemljama, a posebice u onima u kojima već postoje problemi relativno siromašnih tala i nepovoljnijih klimatskih uvjeta za uzgoj. U takvim je područjima daleko kraće vrijeme za prilagodbu i prirodnu selekciju.

Datumi važni u očuvanju Zemlje

  • 03. Međunarodni dan voda
  • 04. Dan planete Zemlje
  • 05. Međunarodni dan bioloških raznovrsnosti
  • 06. Svjetski dan za zaštitu okoline
  • 06. Međunarodni dan borbe protiv isušivanja
  • 09. Dan za zaštitu ozonskog omotača
  • 12. Svjetski dan tla

Osnovne činjenice o globalnom zatopljenju

  • Među znanstvenicima nema dvojbi o osnovnim činjenicama glede globalnog zatopljenja.
  • Vodena para može apsorbirati više topline nego ugljičnog dioksida, a u borbi protiv globalnog zatopljenja države se moraju fokusirati na kontrolu CO2.
  • Svaki pozitivan utjecaj globalnog zatopljenja zasjenjen je negativnostima koje iz njega proizlaze.
  • Globalno zatopljenje nije dio prirodnog ciklusa i uzrokovano je i pojačano Čovjekovom aktivnošću.
  • Globalno zatopljenje nije dio prirodnog ciklusa, već ga je uzrokovao Čovjek svojom neadekvatnom aktivnošću.
  • Trend povećanja prosječne temperature Zemlje raste svake godine.
  • Vlade zemalja zatvaraju oči pred činjenicama o globalnom zagrijavanju, jer se te promjene ne događaju samo u njihovoj zemlji.
  • U svim dijelovima svijeta dolazi do drastičnog povlačenja – topljenja ledenjaka. Znanstvenici upućuju na činjenicu da se ledene polarne kape tope, a manje leda vodi ka jačem otapanju, što opet pogoduje globalnom zatopljenju.
  • Predviđanje klimatskih prilika daleko je teže i nesigurnije, nego što je predviđanje vremenskih prilika.
  • Globalno zatopljenje i ozonske rupe, dva su različita problema, iako su i jedno i drugo posljedice Čovjekove aktivnosti.

Prof. dr. sc. Danijel Jug