BAZA ZNANJA

Pravilan odabir plodoreda

autor u Ekološka poljoprivreda

Pri kreiranju plodoreda postoje određena pravila kojih se treba pridržavati. Ta pravila su “posljedica” mnogih agroekoloških čimbenika, koji izravno i neizravno utječu na pravilan izbor plodoreda, a to su: klima (primjerice vlaga, temperatura, insolacija, vjetar, ekspozicija), tlo (bonitetna vrijednost, tekstura, uslojenost, vodni režim, pH vrijednost i dr.), kompatibilnost i sukcesija usjeva i građevne jedinice plodoreda (s udjelom pojedinih građevnih skupina usjeva u plodoredu)

Utjecaj klime na izbor plodoreda

Uz dovoljne količine vode i povoljan raspored oborina moguć je širok izbor kultura od kserofita i mezofita do higrofita. U uvjetima s manjom količinom vode u našim se agroekološkim uvjetima najčešće uzgajaju slijedeći kserofiti: šećerna repa, kukuruz, proso, sirak, suncokret. Kako se biljke prema zahtjevu za vodom dijele u nekoliko grupa, tako se i biljke prema potrebi za toplinom dijele na: kriofilne ili frigofilne, mezofilne i termofilne. Insolacija također djeluje na izbor plodoreda, pa se tako u podneblju s dosta sunca i topline uzgajaju kulture za šećer, ulje, aromatske tvari, u umjerenom podneblju kulture za škrob i bjelančevine, a u vlažno hladnijem podneblju kulture za vegetativnu masu. Veliki ograničavajući faktor pri izboru plodoreda u našim uvjetima predstavlja i vjetar (topao, hladan, jak, suh, vlažan), kao i pojava toplinskog udara koji nastaje kao posljedica kombinacije visokih temperatura zraka, niske relativne vlažnosti zraka i zemljišne suše.

Utjecaj tla na izbor plodoreda

Tekstura: tla srednjeg teksturnog sastava pogodna su za uzgoj svih kultura, lagana (pjeskovita) tla, pogodna su za krumpir, raž, lupinu, a nepogodna za djeteline i trave, dok su teža (glinasta) tla prikladna za trave i strne žitarice, a neprikladna za korjenasto i gomoljasto bilje.

Utjecaj stratigrafije na izbor: duboka tla omogućuju nesmetan rast korijena i vodni režim i pogodna su za uzgoj svih kultura, dok su plitka tla sa dosta vode najpogodnija su za trave.

Utjecaj pH na izbor kultura: blago kisela tla pogodna su za sve kulture, osrednje kisela za krumpir, raž, a alkalna pogotovo ako su u pitanju alkalne soli, u potpunosti su nepovoljna. Ako pH nije previsok mogu se uzgajati halofiti: ječam, lucerna, bijela djetelina, suncokret, riža. Na vapnenim tlima uspješno se uzgajaju leguminoze, šećerna repa, kupusnjače.

 

Kompatibilnost kultura i sukcesija usjeva

Kompatibilnost kultura najjednostavnije je opisati kao međusobnu podnošljivost različitih kultura, a ogleda se u utjecaju predkulture na plodnost tla i slijedeći usjev preko: ostataka podzemnih organa, međuproizvoda razgradnje ostataka, pojave inhibicije izlučevinama, stimuliranja ili usporavanja procesa ugorenja, pozitivnog ili negativnog djelovanja na strukturu tla, širenje zajedničkih štetočina, bolesti i korova. Pored kompatibilnost kultura pri izboru sukcesije kultura, vrlo su važni i organizacijsko-tehnički čimbenici, a to su: vrijeme napuštanja predusjeva (radi slijedećih radova) koje treba omogućiti slijedeću sjetvu i stanje tla nakon predusjeva. Osnovno je pravilo da u plodoredu moraju biti zastupljene povoljne sukcesije usjeva, a negativne treba izbjegavati.

Građevne jedinice plodoreda i udio pojedinih kultura u plodoredu

Građevne jedinice čine skupine kultura ili članovi plodoreda koje kreiraju unutarnju strukturu plodoreda. (skupine kultura su npr. leguminoze, strne žitarice, odnosno grupe koje imaju neka zajednička svojstva). Članovi mogu biti primjerice složeni u plodoredne trojke, pa tako imamo:

  1. Prava trojka – sastavljena u principu od (a) strne žitarice, (b) okopavine i (c) leguminoze,
  2. Žitna trojka – sastavljena od dvije strne žitarice i jedne okopavine,
  3. Okopavinska trojka – dvije okopavine i jedna strna žitarica,
  4. Krmna trojka – dvije kompatibilne leguminoze i jedna okopavina

 

Iz ovih plodorednih trojki dalje mogu nastati plodoredi s više polja, a kombiniranjem više od pet polja nastaju tzv. višepoljni plodoredi. Najpraktičniji su oni plodoredi koji se temelje na pravoj plodorednoj trojci, odnosno1/3 strnih žitarica, 1/3 okopavina, 1/3 leguminoza. Nepraktično je imati više od 10 polja.

Oblici plodoreda

Pravi plodored – kada se broj polja podudara s brojem usjeva, a može biti jedna ili više građevnih jedinica. Broj kultura je manji od broja polja, ako je uključena višegodišnja leguminoza.

Jednostavni plodored – ako svako polje ima samo jednu kulturu.

Složeni plodored – kad jedno polje dijeli više različitih kompatibilnih kultura.

Prekinuti plodored – ako jedna kultura iskače iz čvrste sheme, kao npr. višegodišnja lucerna.

Intenziviranje plodoreda – povećanje broja kultura u rotaciji, npr. s vremenskim međuusjevom.

Prof. dr. sc. Danijel Jug