BAZA ZNANJA

Što se događa s organskom tvari u poljoprivrednim tlima?

autor u Ekološka poljoprivreda

U poljoprivrednim tlima na kojima se kontinuirano i intenzivno uzgajaju kulture, gotovo redovno dolazi do pada sadržaja organske tvari. Sadržaj organske tvari u našim poljoprivrednim tlima u prosjeku se kreće od 2-2,5%, s tendencijom daljnjeg smanjivanja. Više je razloga ovoj pojavi, a neki od njih su slijedeći:

  • sadržaj organske tvari tla može se smanjiti erozijskim procesima, neovisno radili se o eolskoj (vjetrena) ili hidro (vodenoj) eroziji. Ovim se procesima selektivno odvajaju i odnose čestice s površine tla, a te čestice obično sadržavaju visok sadržaj organskih tvari.
  • organsku tvar tla koriste mikroorganizmi kao izvor energije i hrane nužne u njihovim životnim procesima. Određeni dio se u životnim procesima mikroorganizama inkorporira u njihovim organizmima, koji se nakon njihove smrti ponovo vraća u tlo, ali se veći dio ipak oslobađa kao ugljikov dioksid i voda. Dio dušika se oslobađa u plinovitom obliku i vraća u atmosferu, dok se dio zadržava u tlu, kao i većina fosfora i sumpora.
  • kada se tlo obrađuje dekompozicija organske tvari je brža, zbog povećane aeracije (povećanje sadržaja kisika u tlu obradom), povećanog sadržaja vode i povećanja temperature (jače zagrijavanje gole površine tla). Zato vrijedi pravilo, što se tlo intenzivnije obrađuje, intenzivniji je i gubitak organske tvari tla. Najveća smanjenja sadržaja organske tvari tla događaju se nakon gole sječe šume i preoravanja prirodnih travnjaka. Brzina gubitaka organske tvari na ovakvim terenima ovisi o tipu tla i o ostalim agroklimatskim prilikama, ali je značajno to da se većina organske tvari “potroši” u prvih desetak godina.
  • stupanj ili brzina dekompozicije je vrlo mala pri temperaturama oko 4°C, ali se vrlo brzo povećava s porastom temperature do otprilike 40°C i s porastom sadržaja vode i zraka. Dakle, gubici su veći pri aerobnoj dekompoziciji (uz prisustvo zraka), a manji pri anaerobnoj dekompoziciji (u izrazito mokrim tlima – bez prisutnosti kisika). Pristupačnost dušika također povećava dekompoziciju organske tvari tla.

Sadržaj organske tvari u tlu kontroliran je omjerom između unosa biljnog i životinjskog materijala i gubitka organske tvari dekompozicijom. I jedno i drugo, odnosno produkcija i gubitak organske tvari mogu se kontrolirati načinom gospodarenja tlom. Količina pristupačne vode za rast biljaka primarni je faktor koji kontrolira produkciju biljnog materijala. Drugi po važnosti faktori su temperatura zraka i plodnost tla. Salinitet i toksicitet tla uzrokovan kemikalijama prvenstveno, također mogu limitirati produkciju biomase. Ostali faktori su intenzitet sunčevog osvjetljenja, sadržaj ugljikovog dioksida i relativna vlažnost. Sadržaj ukupne biomase tla koja obogaćuje tlo organskom tvari, uvelike ovisi o životinjama i kukcima, paljenju organske tvari (biljnih ostataka), kao i upotreba organske tvari u druge svrhe (npr. za spaljivanje u toplanama ili masa za biogoriva).

Razlozi smanjivanja sadržaja organske tvari tla mogu biti višestruki, a neki od njih su:

  • smanjena produkcija biljnog materijala zbog (zamjene uzgoja višegodišnjih kultura jednogodišnjim, uzgoja u monokulturi umjesto u plodoredu, primjene golog ugara)
  • smanjenja opskrbe organskim materijalom (paljenje žetvenih ostataka, odnošenje uroda žetvom)
  • povećane razgradnje organske tvari (obradom tla, provedbom drenaže tla, gnojidbom, a posebice povećanom količinom dušika)

Neki od primjera povećanja sadržaja organske tvari tla jesu slijedeći:

  • povećana produkcija biljnog materijala (pojačanim navodnjavanjem, gnojidbom u svrhu povećanja produkcije biljne biomase, uzgojem biljaka s povećanom biomasom, zadržavanjem biljnih rezidua na površini,
  • povećana opskrbe organskim materijalom (čuvanjem umjesto spaljivanjem žetvenih ostataka, korištenjem krme za ispašu umjesto žetve, zaštitom od štetočina, primjenom stajskog gnojiva ili drugih organskih gnojiva)
  • smanjena razgradnje organske tvari (primjenom reduciranih ili konzervacijskih sustava obrade tla, čuvanje vode i smanjivanje temperature tla malčiranjem površine).

Navedene su samo neke od negativnih i pozitivnih mjera, odnosno načina na koji možemo smanjiti ili povećati sadržaj organske tvari tla. Cilj svakog poljoprivrednog gospodarstva trebao bi biti iznaći način ili sustav gospodarenja kojim bi se zadržao ili povećao sadržaj organske tvari tla.

Prof. dr. sc. Danijel Jug